Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
History
Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
Folklore -- Hawaii; Hawaii -- Social life and customs; Hawaiian language -- Texts; Legends -- Hawaii
There are several versions of Olopana, as told by the old historians,
and there seems to be several Olopanas; but it is said that the Olopana
who was the husband of Luukia was the Olopana who was known as the
younger brother of Moikeha and that he was a Tahitian, being born and
raised there; and that it was in Tahiti that he first met and lived
with Luukia; and that Luukia was also a Tahitian. But this version is
very rarely spoken of. What are commonly known, however, are these:
that Olopana is mentioned in the chant of Kualii, and the Hawaiian
people are still using the skirt or pau of Luukia.
KA MOOLELO O MOIKEHA.
MOKUNA I.
Ua olelo nui ia i loko o ka moolelo o Moikeha, no Tahiti mai o Moikeha
no ka aina i oleloia o Moaulanuiakea, a he alii nui oia no Tahiti, a ua
hoao oia me Kapo, a ua hanau he keiki na laua, a kapa aku la i ka inoa
o ka laua keiki o Laamaikahiki. Aka, i ka manawa i hiki aku ai o
Olopana me kana wahine me Luukia i Tahiti mai Hawaii aku nei, i ka
manawa i makemake ai o Moikeha ia Luukia, nolaila lawe ae la o Moikeha
i wahine moekolohe nana. Aka, aole i manao ino o Olopana no ia hana
ana, a he like wale no ka manao o Olopana me kana punalua Moikeha.
Mahope iho oia manawa, lilo ae la o Olopana i kuhina nui nona ma na
aina apau o Tahiti. I kekahi manawa, hiki ae la ke kuko ino ia Mua no
Luukia, no ka mea, ua ake nui o Mua e launa haumia aku me Luukia, aka,
aole nae he manawa e hui ai laua. A no ka lilo mau ana o Luukia i ke
alii ia Moikeha, nolaila, imihala ae la o Mua i mea e kaawale ai o
Luukia mai a Moikeha aku.
I kekahi manawa, he alii puni lealea o Moikeha, hele aku la oia maloko
o na aha lealea pahee, olohu, a me kekahi mau lealea e ae. A i ke
anaina lealea e akoakoa ana ma ka aha, he mea mau, o ka mea i oi ke
akamai ma ka pahee, oia ka mea e uwa nui ai ka aha. I ke anaina lealea
e uwauwa ana, ua hiki aku nae ia leo uwa i ko Luukia mau pepeiao.
A i mea e ko ai ko Mua manao ino no Moikeha, nolaila hele aku la o Mua,
a i mua o Luukia, olelo aku, me ka ninau aku nae: “E Luukia, ua lohe ae
nei anei oe i keia leo uwa o ka aha lealea a ke alii?” (Moikeha). I mai
o Luukia: “Ae, ua lohe aku nei wau.” I hou aku o Mua ia Luukia: “He
pono auanei kahi oia uwa a oukou e lohe ae la; aole. E olelo
hoohilahila ana o Moikeha ia oe no ko wahi huna; aole paha kela piha
uwa a ke alii he pono.”
A no keia mea, lilo iho la keia olelo hoopunipuni a Mua i mea oiaio ia
Luukia. Nolaila, kupu ae la ka manao huhu o Luukia, aole e launa hou me
Moikeha, aole hoi e haawi aku i kona wahi huna ia ia e like me mamua.
Ia manawa, kauoha ae la o Luukia i kona mau kahu, e huna loa ia kona
wahi huna. A no ia manaopaa o Luukia, hoaha ia iho la o Luukia i ke
kaula mai ka puhaka a hiki i na kumu uha, hunaia ka piko o ke kaula.
Oia ka mea i kapaia ai ka aha o ka huewai, a me ka aha o na waa,
kaukahi a kaulua paha, “Pau o Luukia” mamuli o ka ho-aha ia ana o
Luukia, a ke mau nei ia olelo a hiki i keia hanauna.
Public-domain text, read in full here on John Shaqi.
Reviews
Reviews
No reviews yet
Be the first to share your thoughts on this work.
Elsewhere in the archive
Join the Discussion
Join the discussion
Sign in to leave a comment or review.
Sign InorCreate an account