Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
History
Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
Folklore -- Hawaii; Hawaii -- Social life and customs; Hawaiian language -- Texts; Legends -- Hawaii
Ia ia e uwe ana me keia mele, e lele ana no o Aukelenuiaiku. Ma keia le
le ana ua komo ia i loko o ka lama, a ua pa kona kino i ka lama,
nolaila, ua o ka lama a hiki i lalo i o Kamohoalii la. Alaila, ala ae
la o Kamohoalii a hoolono o ka hiki aku, a hala elua mahina, aohe hoea
aku i lalo. Lele hou aku la no o Aukelenuiaiku a koma i loke o ka
loulu, halulu ana, o ka hele no ia o ka halulu o ka loulu a lohe o
Kamohoalii i lalo. Lele hou no o Aukelenuiaiku a komo i ka ohe, owe a
me ka halulu, lohe hou no o Kamohoalii, aka, ua puka loa o
Aukelenuiaiku i luna o ka lua.
Maanei, e hoomaha uuku iho kakou i ka olelo a me ka hoolohe no
Aukelenuiaiku, a e hoolohe kakou no Kamohoalii. Ia Aukelenuiaiku i hiki
ai i kahi o ka lama e ku ana, ua hiki aku ke o ana o ka lama i na
pepeiao o Kamohoalii, aka, ua kakali oia no ka hiki aku a hala elua
mahina. Mahope o keia mau malama elua, ua lohe hou ia ka halulu o ka
loulu, nolaila, noonoo iho la o Kamohoalii malalo mai keia kalohe, aole
maluna aku nei. No ka mea, o ka halulu o ka loulu, ua like ia me ka
hekili, o ke o o ka lama, ua like me ke kani o ka pu, o ka owe o ka
ohe, me ke kai e poi ana i ka pali; ma ke ano okoa o ke kani o keia mau
mea, malaila i maopopo ai malalo mai keia kalohe. Nolaila, ninau aku la
ia i ka poe nana i malama o Huewaiakaula: “Auhea ka huewai a me ke koko
aha o ka hue?” I mai na kiai: “Ua kii mai oe a lawe aku, aole e kala
wale.” I aku o Kamohoalii ia lakou: “Aole au i kii aku.”
Mahope o keia olelo ana, lele aku la o Kamohoalii a loaa o Kuemanu, ke
kiai o ka lewa, ninau aku la ia: “Aole anei oe i ike i ke kanaka
kalohe?” I mai la o Kuemanu: “Ua ike au malalo mai nei, o ko kaikaina o
Aukelenuiaiku, i kii mai nei i wai ola no ke keiki a me na kaikuaana.”
A lohe o Kamohoalii, olelo aku la ia: “He kanaka hana ino ia. Aole ia o
ka hana pono ana a ke kaikaina; o ka hele mai a launa, he alo he alo,
kamailio pono ana, eia ka kana ke kii aihue. Aole au ahewa no kona lawe
ana i ka wai ola, eia wale no, no ka hana ino ana ona i ke kupunawahine
o maua ia Huewaiakaula, a me ke kupunakane o maua o
Paleaikaahalanalana.” Eia ke ano, o ka hahahi i ka nuku o ka huewai, o
ka mokumoku ana i ka aha o waho e paa ai.
A pau kana kamailio ana me Kuemanu, ia wa o Kamohoalii i hao ai i kona
mana ma ka lele, aole o kana mai o ka lele, me ko Kamohoalii manao e
loaa o Aukelenuiaiku, alaila, hana ma ka aoao keiki kane. A hiki o
Kamohoalii ma ke kae o ka lua, ninau aku la ia i ke kiai ia Kanenaiau:
“Aole anei oe i ike i ke kanaka malalo mai nei?” “Ua ike au o ko
kaikaina, o Aukelenuiaiku.” “Pehea ka loihi o ka manawa o ka lele ana
aku mai anei aku?” “Hookahi makahiki me na mahina eono.” A lohe o
Kamohoalii i keia olelo, lalau aku la i ka laau a Kekuaokalani, o
Hoolehelehekii, a hoi aku la i lalo o ka lua.
MOKUNA XIV.
NO KA HOOLA ANA O AUKELENUIAIKU I KE KEIKI, A ME NA KAIKUAANA.
Public-domain text, read in full here on John Shaqi.
Reviews
Reviews
No reviews yet
Be the first to share your thoughts on this work.
Elsewhere in the archive
Join the Discussion
Join the discussion
Sign in to leave a comment or review.
Sign InorCreate an account