Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
History
Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
Folklore -- Hawaii; Hawaii -- Social life and customs; Hawaiian language -- Texts; Legends -- Hawaii
A pau ae la ka Kaoleioku olelo ana, ninau ae la o Umi: “Auhea na wahi
elemakule, o Nunu a me Kakohe?” I aku la kekahi: “Eia’e no.” Olelo aku
la o Umi: “E olelo aku oukou e hele mai i mua o’u ano.” A hiki mai la
ua mau elemakule nei, i aku la o Umi: “O olua mai la ia?” “Ae,” pela ua
mau elemakule nei.
NO KA HAAWI ANA O UMI I KA AINA NO NUNU, A ME KAKOHE, NA ELEMAKULE.
E ike kakou maanei i ke akamai o Umi, a me kona maalea lua ole, oia
kona mahele ana i ka aina no na elemakule elua. A hiki mai la o Nunu a
me Kakohe i mua o Umi, ku ae la o Umi a hele aku la me na elemakule. Ma
keia hele ana a Umi ma, o Omaokamau, o Koi, o Piimaiwaa, a me kekahi
poe e ae, pii aku la lakou mai Waipio aku a luna o Koakea, he aina ia e
pili ana me Waipio. Alaila, olelo aku o Umi ia Nunu, i kekahi
elemakule: “E holo oe mai keia wahi aku, a hina, ala ae no holo; ina oe
i maloeloe, noho iho, make oe ia’u.”
Ma keia olelo o Umi, ua makau loa ia wahi elemakule, aka, ua holo no ia
e like me ka olelo a ke ’lii. Ma keia holo ana a Nunu, o Omaokamau ka i
holo pu me ia. O ke kumu i holo pu ai me Omaokamau, i maopopo ka nui o
ka aina e lilo ia ia, a i ike ia ko ke ’lii manao. Ma keia holo ana,
huikau na wawae o ua elemakule nei, a hina iho la, ala ae no a holo, a
keehi kekahi wawae maluna o kekahi wawae, a hina iho la o Nunu i lalo
ke alo ma ka honua, me ka paupauaho loa o kona hanu. A hiki o Umi, a me
kekahi elemakule o Kakohe, i kahi o Nunu e waiho ana, olelo iho la o
Umi: “E, make?” Hu ae la o Nunu, “Hu.” Noho iho la lakou a liuliu,
oluolu ae la o Nunu, i aku o Umi ia Nunu: “Mai ko wahi i ku ai a holo
mai nei, a hiki i kahi a kakou e noho nei, alua ahupuaa. O kou mau aina
ia.” Ma keia olelo a Umi ia Nunu, lohe iho la o Kakohe kekahi
elemakule. Olelo iho la ia penei, i loko ona: “Pela ka ka haawi ana a
ke ’lii i ka aina i kona poe kanaka, he holo a moe okoa, o ka make wale
no koe. Ua pololei io no, e like me ka maua hooluhi ana, pela no hoi e
hooluhi ia ai maua.” I aku la o Umi ia Kakohe: “O oe hoi, e holo oe.”
Ia wa holo o Kakohe me Piimaiwaa, holo aku la laua a pau ke ahupuaa
hookahi, hina iho la o Kakohe i lalo ma ka honua, a waiho iho la me ka
pau o ke aho. Hiki aku la o Umi i laila, olelo iho la: “Make, ea?” Hu
ae la ia, “Hu.” Oia olelo, penei ke ano, “u”, a no ka pau pono ole o ke
aho, hepa ka olelo ana, oia kela “hu”. Alaila, i aku o Umi: “O kou aina
keia, hookahi ahupuaa, a o ko Nunu elua ahupuaa, ia olua no ka
hooponopono o ko olua.” I aku la o Umi ia Nunu a me Kakohe: “O na mea a
pau i luna o ko olua mau aina, no olua ia, a na olua e hana e like me
ko olua makemake, mai manao olua ia’u a na olua ia e hooili aku i ko
olua mau hooilina.” A pau keia olelo a Umi i na elemakule, hoi mai la i
lalo o Waipio, me kona mau hoahele. A hiki lakou i lalo, noho iho la.
Public-domain text, read in full here on John Shaqi.
Reviews
Reviews
No reviews yet
Be the first to share your thoughts on this work.
Elsewhere in the archive
Join the Discussion
Join the discussion
Sign in to leave a comment or review.
Sign InorCreate an account