Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
History
Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
Folklore -- Hawaii; Hawaii -- Social life and customs; Hawaiian language -- Texts; Legends -- Hawaii
“E ke ’lii, e hoolohe mai;
Ke ku nei au i mua o kou alo,
A me ke alo o kou poe kanaka,
Ke hoolilo nei oe e ke ’lii,
I kahuna au nou i keia la,
E like me kou ike ana ia’u mamua,
A ua hooko ia mai i keia wa;
A ua kokua mai ke akua ia oe,
A ua lanakila oe maluna o ka ilihune,
A o oe ke ’lii nui o Hawaii nei.
A e noho ana na kanaka malalo ou;
Ina e pono kou noho ana alii,
Alaila, e mau loa kou alii ana,
A ina e like oe me kou kaikuaana
Alaila, hoowahawaha ia oe.
He hookuli ka make,
He hoolohe ke ola.”
Mahope o keia mau olelo a Kaoleioku ia Umi, olelo aku la ia, i ke ’lii
ia Umi, a me Omaokamau.
Maanei e ike ai kakou i ke kupono o ka noho kahuna ana o Kaoleioku na
Umi, a maanei e ike ai kakou i ka pololei o na olelo wanana a Kaoleioku
i mua o ke ’lii a me na kanaka.
I aku o Kaoleioku: “E ke ’lii; e ku i luna.” A ku ae la o Umi i luna.
“E Omaokamau, e ku i luna.” Mawaena o laua, ewalu anana ke kaawale, a
loaa kekahi i kekahi. O keia hana a Kaoleioku, he hoailona no ke ’lii
no Umi, i mea e maopopo ai ka paa o ke aupuni, a me ka ole.
Ia laua e ku ana, aia ma ko Omaokamau lima akau, ka laau palau e paa
ana, oia o Kaniaupiiikalani. Aole e pahu wale ia ia laau, aia no a pa i
ka aina, alaila pahu, ma ke ano hoailona a kahuna. Olelo aku o
Kaoleioku ia Omaokamau: “E Omaokamau e, o ko ikaika no a pau loa, pahu
i ka piko o ke ’lii.” No ka mea, ua ike o Kaoleioku ia Omaokamau, he
kanaka ikaika i ka o ihe. Ia wa, kaikai ae la o Omaokamau i ka laau, a
pahu mai la ia Umi, me ka ikaika loa (o “wahie” ka ai). A kokoke i ka
piko o Umi, pale ae la o Umi, hala ka ihe mahope; me ka lele no, apo
aku la o Umi, a paa aku la ma ka welelau o ka ihe.
Ma keia apo ana a Umi i ka ihe, ike mai la o Kaoleioku i ka alo ana o
Umi, a me ka apo hou ana i ka ihe, a paa ma kona lima, olioli iho la ia
me ka mahalo no Umi. I aku o Kaoleioku ia Umi: “E ke ’lii, ke ike nei
au, ua pololei kau hana ana i mua o ko’u mau maka, e like me ka’u mau
olelo ao ia oe, e ke ’lii, a me kou mau kanaka, a ke ike nei no hoi au
i ke kumu e paa ai kou aupuni me oe. I keia la, ke hoolilo nei au ia’u
iho malalo o kou mau kapuai, a ke hai aku nei au i kuu olelo paa i mua
ou e ke ’lii, aole mea nana e kaili ae kou aupuni mai kou lima aku.”
Alaila, hoakaka aku o Kaoleioku, i kona ike ma ka ouli kahuna i mua o
Umi, e like me kona ike oiaio. Wahi a Kaoleioku i ke ’lii, ia Umi: “Ke
ike nei au i ko akua; e like me kau pale ana i ka ihe a hala, pela oe e
noho ai i kou aupuni a hala ka make. E like me kou apo ana i ka welelau
o ka ihe a paa i ka lima, pela e paa ai kou aupuni a ili i kau keiki,
kau moopuna, kau pua, kau mamo, a hiki loa i kau mau kawowo hope loa.”
Public-domain text, read in full here on John Shaqi.
Reviews
Reviews
No reviews yet
Be the first to share your thoughts on this work.
Elsewhere in the archive
Join the Discussion
Join the discussion
Sign in to leave a comment or review.
Sign InorCreate an account