Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources — John Shaqi
Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
History
Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
Folklore -- Hawaii; Hawaii -- Social life and customs; Hawaiian language -- Texts; Legends -- Hawaii
Ua oleloia ma ka moolelo o Hawaii nei, i paiia ma Lahainaluna, a me ka
moolelo i hooponopono hou ia e Mr. Pokuea o Lahainaluna, ua ku mua mai
kekahi moku ma Hawaii nei i ka wa kahiko, a oia ka hoomaka mua ana o
keia lahui e ike i na haole. Aka hoi, ma ka moolelo o Kualii kekahi
alii kahiko o Hawaii nei, ke alii kaulana no ka ikaika i ke kaua; ua
oleloia, nana i ike mua o Tahiti, a oia ka mea i ike mua i na haole i
ka wa kahiko, a penei ka hoomaopopo ana ma kona pule, ma ka hapa waena
o kona moolelo e like me malalo iho:
O Hawaii mauna kiekie;
Hoho i ka lani Kauwiki;
I lalo ka hono o na moku, i ke kai e hopu ana;
Kauwiki i ka mauna i ke opaipai;
E kalai a hina Kauwiki-e.
O Kauai, O Kauai nui kuapapa,
Noho i ka lulu o Waianae.
He lae Kaena, he hala Kahuku.
He kuamauna hono i ke hau Kaala,
Noho mai ana Waialua i lalo e, O Waialua.
O Mokuleia ka ipu, ka helo
Ka ia mano lala walu,
Hiu lala kea o Kaena,
Mano hele lalo o Kauai.
O lalo o Kauai, kuu aina,
O Kauai nui mokulehua,
Moku panee lua ana Tahiti.
I lalo Tahiti.
Ia Wakea ka la kolohia;
Hooulu i lalo o Kumuhonua;
Nakeke ka papa i Hawaiiakea,
O Kuhia i ka muo o ka la.
Kau mai ana Kona i ka maka;
Ke kau la Kona, ke moe la Kohala.
O Tahiti, moku kai a loa.
Aina a Olopana i noho ai.
I loko ka moku, I waho ka la;
Ke aloalo o ka la ke hiki mai.
Ane ua ike oe?
Ua ike hoi wau ia Tahiti,
He aina leo pahaohao wale Tahiti.
Noonei kanaka i pii a luna.
A kuamoo o ka lani;
Keehi iho, nana iho ia lalo.
Aole o Tahiti kanaka.
Hookahi o Tahiti kanaka, he haole;
Me a’u la he akua,
Me ia la he kanaka,
He akua o Ku-e.
Ma keia mele, ua maopopo ko Kualii ike ana i ka haole i keia manawa, no
ka mea, ua hooko ia kana ike ana i na haole i keia manawa, a ke noho
nei na haole i keia manawa. A penei kekahi lalani mele:
Ua ike hoi au ia Tahiti.
He aina leo pahaohao wale Tahiti.
He oiaio ua pahaohao ka olelo a me ka leo, ua like ole na olelo, ma ia
mau kumu ka hoomaopopo ana ua ike muaia na haole e Kualii i keia
manawa.
THE LEGEND OF AUKELENUIAIKU.
CHAPTER I.
AUKELE AND HIS UNKIND BRETHREN.
This legend of Aukelenuiaiku [62] is one of the most noted of all the
legends of Hawaii nei, having its origin in the land of Kuaihelani.
[63] Iku was the father, a great chief, and Kapapaiakea was the mother,
from whom twelve children were born. Kuaihelani was the country in
which they lived. The names of the children [64] were:
Kekamakahinuiaiku, Kuaiku, Nohoaiku, Heleaiku, Kapukapuaiku, Heaaiku,
Lonoheaiku, Naaiku, Noiaiku, Ikumailani and Aukelenuiaiku, all males;
and Kaomeaaiku, a female. This legend deals with Aukelenuiaiku.
Public-domain text, read in full here on John Shaqi.
Reviews
Reviews
No reviews yet
Be the first to share your thoughts on this work.
Join the Discussion
Join the discussion
Sign in to leave a comment or review.
Sign InorCreate an account