Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
History
Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
Folklore -- Hawaii; Hawaii -- Social life and customs; Hawaiian language -- Texts; Legends -- Hawaii
Olelo mai la ua moo nei ia Aukelenuiaiku: “E kii oe i elua lau ape.” A
loaa na lau ape ia Aukelenuiaiku, lawe aku la ia i mua o ua moo nei, a
luai iho la ua moo nei i luna o na lau ape elua, a piha ae la. I aku la
ia ia Aukelenuiaiku: “E ka moopuna, e nana oe.” Nana iho la o
Aukelenuiaiku. Alaila, i mai la ua moo nei: “He mau aina keia e ku nei
i loko o ka lau ape, he aina nui, he aina uuku, he aina mahana, he aina
wela, he aina anu. O keia mau aina nae elua, o Holaniku, o Holanimoe,
he mau aina maikai loa keia, he nui na pono o ke kanaka e noho ai, he
ai, he ia, he ko, he uala, he maia, he awa, he ulu, a me na mea ai
kupono a pau loa. Mai keia wahi a’u e olelo nei ia oe, malaila oe e
hele ai.”
A pau nei mau olelo a ua moo la ia Aukelenuiaiku, i aku la ia: “E moe i
lalo.” Moe iho la o Aukelenuiaiku i lalo, paa aku la ua moo nei ma ka
puhaka o ka moopuna: “E kuu moopuna, ou kaikuaana, e pau ana lakou i ka
make ia oe, a e lilo ana oe i alii maluna o lakou, no ka mea, ua hana
ino lakou ia oe.” Hai hou aku la no ua moo nei, i kana moopuna ia
Aukelenuiaiku: “O keia aina nae, eono malama e malamalama ai, a eono
malama e pouli ai; mai hele oe malaila o make oe, no ka mea, mamua aku
o keia wahi, he kai omaomao, a hala ia, he kai ulaula aku, mai hele oe
malaila o make oe. No ka mea, mai ko’u wa kane ole ko’u hele ana ma
keia aina, a hiki i ko’u wa luahine, aole i puni ia’u. O ka inoa o ua
aina la o Kalakeenuiakane, o Asia ma ka olelo haole. A o ke kuahiwi, ua
kau na hoku i luna, a o na kanaka he uuku loa. A o ka mea nona ua aina
la, o Namakaokahai, he ’lii wahine, a he mau kaikunane kona eha, o
Kanemoe, o Kaneikaapua, o Leapua, a me Kahaumana. Elua kauwa, o Upoho,
a me Haapuainanea. O ke kiai o ka aina, o Moela, he ilio. Ekolu manu, o
Manuea, o Kiwaha, a me Halulu. Oia na kanaka o ia aina, aohe nui, no ka
mea, he pau i ka ai ia e ke ’kua.”
A pau ka olelo ana a ka moo ia Aukelenuiaiku, alaila, kapili iho la ia
i pahu no ke ’kua o Aukelenuiaiku, a paa ka pahu, hoo iho la ia i ke
’kua i loko, oia o Lonoikoualii. A olelo mai la ia Aukelenuiaiku: “O ko
akua no nei puni ko aina ia oe; eia ko ai a me ko ia, o Laukahi. He lau
maona, pa no i ka lehelehe maona; o ka manawa e maona ai, eha malama e
noho ai, alaila, ai hou.” Lalau iho la ua kupunawahine nei i ke koi, a
me ka pahi, a hahao iho la i loko o ka pahu, a ooki iho la i kona
huelo, a haawi aku la i ka moopuna, i aku la: “O kuu kino maoli keia,
oia ka ia oe, a o kuu pau ai kaua, a me kuu kahili ai kaua no ko
kaikuahine ia. O ke ano o keia, ina e pau i kuu pau, a kahili i kuu
kahili ai kaua, haule i lalo, lilo na kanaka i lehu.” Ma keia mau mea a
pau loa, ua hai aku ua moo nei ia Aukelenuiaiku, a ua ao aku i na mea
mana a pau loa, a koe nae ka inoa o ke kaikuahine o Aukelenuiaiku, aole
i hai aku ua moo la. Eia ka auanei o Namakaokahai no.
Public-domain text, read in full here on John Shaqi.
Reviews
Reviews
No reviews yet
Be the first to share your thoughts on this work.
Elsewhere in the archive
Join the Discussion
Join the discussion
Sign in to leave a comment or review.
Sign InorCreate an account