Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
History
Fornander collection of Hawaiian antiquities and folk-lore, Volume 1 (of 3) : $b The Hawaiians' account of the formation of their islands and origin of their race, with the traditions of their migrations, etc., as gathered from original sources
Folklore -- Hawaii; Hawaii -- Social life and customs; Hawaiian language -- Texts; Legends -- Hawaii
A hiki i na la o Ole, a me Kaloa, iho mai la o Kaoleioku, o Umi a me ko
laua mau kanaka a pau loa, aole kekahi kanaka i koe aku mahope. A pau
na la eono i ke alanui, hiki lakou ma Kemamo maluna pono o Waipio. O
Kane ia la, he la kapu ia no ke ’kua o Hakau. Noho iho la lakou ma
laila, hana iho la i mau pohaku, e iho pu ai i lalo o Waipio, wahi iho
la i ka pohaku a paa i ka laui, me he pai uala ala ke ano, pela na
kanaka a pau loa, aohe mea koe. Eia nae ka poe hele wale, aole lawe
pohaku ma na lima: O ke ’lii o Umi, o ke kahuna o Kaoleioku, o ke keiki
hookama o Koi, o Piimaiwaa, o ka makuakane o Omaokamau. Moe iho la
lakou malaila ia po a ao, o Lono ia la, oia ka la e kauila huluhulu ai
ke ’kua o Hakau.
Olelo mai o Hakau i na elemakule: “I keia kauila huluhulu wale no ko’u
noho ko ke ’lii, o na kanaka a pau ke pii i ke kuahiwi.” I mai na
elemakule: “Ae, he pono ia, ina na ko kaikaina ke kii mai ia oe; aole,
nau ke kii aku ia ia. Ina no ua hewa ka lakou hana ana mai, o ka nui no
o kou mau kanaka, make no ia oe, aole e pakele.”
A lohe ke ’lii i keia mau olelo, oluolu iho la no ia. Nolaila, noho iho
la lakou eha, o ke ’lii o Hakau, o Nunu, o Kakohe, o ka aipuupuu.
Ia lakou e noho ana ia kakahiaka, oia paha ka mahana ana ae o ka la, he
hora ehiku paha ia, iho mai la o Umi ma ka aoao hikina o ka pali o
Waipio, me na kanaka ona. A hiki ka maka mua i lalo o ka muliwai, aole
i pau mai o hope o ka huakai.
A ike o Hakau i ka malu o na kanaka i ka pali, i aku o Hakau i na
elemakule: “He la kauila hoi keia, he la hele no ka no kanaka.” I mai
na elemakule: O na kanaka no ou o Hamakua e lawe mai ana i ai nau.” A
kokoke loa ka huakai i mua o Hakau, ike aku la ia elima poe hele wale,
aohe ukana o na lima, oia o Umi, Kaoleioku, Koi, Piimaiwaa, Omaokamau.
I aku o Hakau i na elemakule: “Elima poe auamo ole e hele mai nei.” I
aku na elemakule: “Ou poe hoa aina ia.”
No ka ike pohihihi o Hakau ia Omaokamau, nolaila, ninau aku o Hakau i
na elemakule: “I hea la ko’u wahi i ike ai i ke kanaka mamua e hele mai
nei?” I aku na elemakule: “O kekahi hoa aina no hoi paha ia ou, he ’lii
hele pinepine hoi oe ma Hamakua nei, nolaila, ua ike no paha oe?” Ae
mai la o Hakau, “Ae.”
Ia Hakau e olelo ana me na elemakule, hiki mai la ka maka mua i kona
alo, a o ka maka hope hoi o ka huakai, i luna o ka pali. Poai ae la ka
huakai a puni o Hakau, noho iho la ia i waena konu, he umikumamalua ka
puni o Hakau, me ke ku no i luna me na auamo pohaku a lakou, ua paa i
ka puolo ia i ka laki, me he pai ai la. Hele mai la o Umi a ku ma ke
alo o Hakau. Ike aku la o Hakau ia Umi, ea ae la kona poo i luna, a
kulou hou i lalo, kahea aku la o Umi ia Omaokamau. Hele mai la o
Omaokamau a ku iho la mahope o Umi. Kena aku la o Umi ia Omaokamau, e
kii e pepehi ia Hakau.
Public-domain text, read in full here on John Shaqi.
Reviews
Reviews
No reviews yet
Be the first to share your thoughts on this work.
Elsewhere in the archive
Join the Discussion
Join the discussion
Sign in to leave a comment or review.
Sign InorCreate an account